Zašto je bilo toliko medija na Susretu u Karlovcu?
Mnogi sudionici 1. nacionalnog susreta osoba otvorenih za katolički brak (30+) ustuknuli su pred kamerama, a neki su zbog toga i otišli. Zašto je toliko medija došlo i zašto je dobro da nismo bježali od njih?
Prije svega, dozvolite da se kao organizatori ispričamo svima koji su osjetili nelagodu zbog prisustva medija. Priznajemo, ni nama nije bilo svejedno.
Sve što smo željeli je da se svi sudionici osjećaju dobrodošlo, sigurno i prihvaćeno. Ipak, neke su situacije bile neizbježne. Pokušat ćemo odgovoriti na neka vaša pitanja.
Zašto je toliko medija došlo na susret?
Do sada ovakvih susreta nije bilo. Bilo je sličnih, kraćih, manjih, lokalnih. No kada je riječ o 1. nacionalnom susretu na koji dolazi više stotina ljudi onda je to iz medijske perspektive - vijest.
Neke su vijesti medijima više, a neke manje zanimljive, no susret neoženjenih i neudatih starijih od 30 dirnuo je u mnoge bolne točke ovog vremena - broj samaca u nezaustavljivom je porastu već više desetljeća. Na razini Europske unije 34% je samačkih kućanstava, u nekim zemljama čak i 50%. To je činjenica koja se odražava na društveni, kulturni, ekonomski život i mediji to znaju prepoznati.
Susret se najavljivao sam od sebe. Nitko od organizatora nije istupao u svjetovne medije, sve najave susreta su išle preko zatvorenih mreža i isključivo katoličkih medija (HKR i Laudato). Bez ikakve želje i namjere da se “oglašavamo”, u trenutku kad je vijest o susretu objavio karlovački lokalni svjetovni portal lavina je počela - vijest o susretu prenosili su jedni od drugih.
Zašto im nije bilo zabranjeno snimanje?
Postalo je jasno da je susret "top tema", kao i da će stići snimateljske ekipe svih televizija te novinari drugih tiskanih i digitalnih medija. Htjeli mi to ili ne!
Jer zabraniti snimanje na javnom mjestu javnog događaja je protuzakonito a i svaki pokušaj zabrane snimanja nanio bi cijeloj inicijativi više štete nego koristi. Na potpuno jednak način svi mediji snimaju i prate velika hodočašća i velike blagdane.
Znajući da će mnogi loše reagirati na njihovu prisutnost činili smo sve da zaštitimo sudionike koji nisu pristali biti snimani. Novinare smo zamolili da ne prikazuju krupno lica sudionika koji im nisu pristali biti sugovornici i pokušali smo sami organizirati sudionike koji pristaju istupiti - kako bismo čim više zaštitili oni koji ne žele. Suradnja s medijima u toj situaciji je u najboljem interesu svih na mjestu događaja.
Kakvo je bilo medijsko praćenje događaja?
Sve su nacionalne televizijske kuće objavile priloge u središnjim informativnim emisijama o Susretu, uz maksimalno poštovanje sudionika, a objavljeni prilozi bili su izuzetno korektni uz pozitivan prikaz Susreta.
Portali koji su prenijeli vijest i reportaže u tekstovima su bili uglavnom objektivni i oprezni, a i sami smo iznenađeni količinom pozitivnih komentara ispod priloga, članaka na društvenim mrežama, čak i na portalima koji su naširoko poznati po sustavnom blaćenju svega katoličkog.
Jedino na što nismo mogli nikako utjecati su objavljene slike na portalima - ali možete vi. Ukoliko je objavljena neka vaša slika protiv vaše želje i pristanka - pišite tom mediju zahtjev da se ukloni!
Što smo zaključili na kraju dana?
Mediji nisu zlo. Mediji su sredstvo. A ako ima zla u medijima, svi vi koji ste bili tamo ste ih razoružali. Vidjeli su normalne, zdrave, lijepe ljude koji čeznu za ljubavi.
U tome nema ništa tužno, ružno ni sramotno jer u ljubavi, kako je samo geslo govorilo - nema straha!
A i mi smo sada naučili - ni medija ne trebamo bojati kada svjedočimo za Ljubav.
Vaši organizatori
PzS & katsus.org
p.s. Oni Gore znaju zašto je ovo moralo na sva zvona, a mi jedva čekamo vaša svjedočanstva sa susreta!
Sve vijesti